Dobrobiti joge na zdravlje
Dobrobiti Joge na zdravlje
Često se može čuti kako ljudi govore o važnosti zdravlja, izjavljujući: „ Zdravlje je najveće bogatstvo“ ili „ Samo neka smo zdravi sve ostalo ćemo lako“ kao i ona „ Zdrav čovjek ima na tisuće želja a bolestan samo jednu – da ozdravi“ i onda dok je zdrav čovjek često zaboravlja što je najvažnije i izgubi se u tisućama želja. Promatrajući današnji način života, čovjek većinu vremena provodi u zatvorenim prostorijama u sjedećem položaju, pod stalnim je pritiskom i stresom od svakodnevnih obveza. Između posla, brige o obitelji i borbe sa nesigurnom ekonomskom situacijom, stres je za većinu ljudi postao „ normalan“ dio svakodnevnog života.
U tom užurbanom životu čovjek zaboravlja pravilno jesti, piti, spavati, kretati se, misli su mu zaokupljene obvezama, problemima ili je u brigama za budućnost ili mu misli lete u prošlost i tako mu pažnja nije u sada i ovdje.
Iskustva ljudi i mnoga istraživanja su pokazala kako život sa Jogom sprečava nastanak prije navedenih bolesti, rješava neke od kroničnih bolesti te olakšava život sa nekim životnim situacija sa kojima smo suočeni.
Prema definiciji svjetske zdravstvene organizacije zdravlje se definira kao stanje cjelovitog tjelesnog, psihičkog i socijalnog blagostanja. Za njegovo očuvanje važno je ulaganje u emocionalnu dobrobit ( osjećaje), psihičku dobrobit ( pozitivno funkcioniranje), društvenu dobrobit ( povezanost među ljudima), tjelesnu dobrobit ( tjelesno zdravlje) i duhovnu dobrobit ( smisao života).
Kada pogledamo navedenu definiciju i usporedimo sa definicijom i filozofijom joge odmah se na prvu može vidjeti kako joga svojim tehnikama djeluje na sve navedene aspekte čovjekovog zdravlja, na tjelesni, vitalni, metalni, emocionalni psihički i duhovni.
Ukoliko pojedinac ima problema sa fizičkim zdravljem, problem sa tlakom, srcem, štitnjačom, dijabetesom, kralježnicom i slično, redovitim prakticiranjem joge odnosno joga tehnikama može povratiti zdravlje u potpunosti ili olakšati i ublažiti bolove ukoliko se radi o težem slučaju.
Ako je pojedincu potrebno da je smireniji, da se lakše nosi sa stresom, što je, možemo slobodno reći u velikoj većini bolest današnjice, ako mu je potrebno da umiri ili isprazni um, joga daje metode kako i na koji način postići stabilnost, mir i ravnotežu.
Ukoliko pojedinac teži duhovnosti, želi produbiti svoju religioznost, želi shvatiti smisao života joga ima odgovore i metode i za to. U jogi svatko može pronaći i odabrati ono što mu je u određenom trenutku potrebno, može koristiti samo određene segmente, može primjenjivati sve metode i tehnike za svaki aspekt života što je preporuka jer se tako postižu najbolji rezultati.
Um, duh i tijelo dio su istog sustava i kada su u balansu, ravnoteži to čini čovjeka zdravim, kao i što kaže i narodna poslovica“ U zdravom tijelu je zdrav duh“.
Danas sve više i sama znanost potvrđuje dobrobit joge na čovjekovo zdravlje i život. Danas znanstvenici uz pomoć magnetske rezonance prate promjene i dokazuju da joga utječe na fiziološki aspekt stresa. Znanstveno je dokazano da utječe na fleksibilnost i snagu tijela, jača mišiće što sprečava artritis, bol u leđima. Redovito i pravilno prakticiranje joge uravnotežuje funkcioniranje živčanog sustava, endokrinih žlijezda i svih unutarnjih organa, od kardiovaskularnog i respiracijskog pa sve do probavnog i genitalno – urološkog sustava. Liječnici klasične medicine sve više savjetuju pacijentima prakticiranje joge, sportaši je prakticiraju kao kondicijsku pripremu i daje izvanredne rezultate. Vježbe joge povećavaju i jačaju imunitet i otpornost organizma, poboljšavaju tjelesno držanje, olakšavaju trudnoću, porod i oporavak nakon poroda.
Redovito prakticiranje joge vodi boljem psihofizičkom stanju, pojedinac postaje sve svjesniji i prisutniji u trenutku, svjestan sebe i svojih potreba, što mu prija a što ne. Time praktikanti joge usvajaju zdrave navike i mijenjaju one koje im ne donose dobro. Ljudi koji redovito vježbaju jogu, više se kreću, vode računa o prehrani, o kvaliteti i količini hrane koju konzumiraju, napuštaju dugogodišnje loše navike kao što su pušenje ili prekomjerna uporaba alkohola.
Puno je dobrobiti joge, ona je za svakoga, za sve dobne skupine, svatko tko želi može pronaći ono nešto za sebe, jer joga se prilagođava pojedincu a ne pojedinac njoj. Ono što je važno naglasiti je redovito prakticiranje kako bi pokazala rezultate. Dovoljno je u danu izdvojiti i 10 minuta za primjenu neke od metoda i tehnika joge kako bi se nakon kratkog vremena uočili pozitivni pomaci.
U nastavku rada biti će prikazane koje su to metode i tehnike joge, kako ih prakticirati kako bi dale svoj doprinos zdravlju, kao i radosnijem i mirnijem životu čovjeka.
Bolestan čovjek teret je sebi i svojim bližnjima stoga je svakako važno živjeti zdravo i za sebe i za druge.
Joga pomaže, joga liječi, joga donosi dobro zdravlju, čini pojedinaca radosnijim, svjesnijim, ispunjenijim, čini čovjeka sretnim, sve dobrobiti joge su navedene i sada slijedi pitanje: Kako? Kako jogom postižemo sve to, koje su to metode, tehnike, alati (kako god ih zvali) kojima se postiže sve navedeno.
Joga smatra kako su um, duh i tijelo dio istog sustava i kako međusobno utječu jedno na drugo i tek kada su u skladu, ravnoteži pojedinac se smatra zdravim. Disbalans jednog utječe na disbalans drugog. Na istoku je to opće poznato odavno, a danas poznati psiholozi i znanost potvrđuju kako negativne misli koje stvara um, dovode do emocija kao što su srdžba, strah, bol, tuga, ljubomora, pesimizam i slične emocije , koje razaraju živčani sustav i smanjuju otpornost cijelog organizma. Slabi imunološki sustav dovodi do oboljenja te usporava proces ozdravljenja. S duge strane emocionalna stanja zadovoljstvo, zahvalnost, radost, dobro raspoloženje, ljubav izazvana pozitivnim mislima mobiliziraju iscjeljujuću snagu organizma.
Stoga je važno, kako joga navodi ovladati svojim mislima, a svojim mislima pojedinac može ovladati ako ima kontrolu nad svojim tijelom a svojim tijelom može ovladati pravilnim i svjesnim disanjem. Kako bi se postigao navedeni sklad tijela, uma i duha u jogi se koriste položaji tijela (asane), reguliranje disanja (pranayama) i usmjeravanje svijesti (meditacija).
Najznačajniji alati joge kojima se postiže zdraviji, ispunjeniji i sretniji život su asane i pranayama, čiji je značaj i doprinos već predstavljen. Treći alat koji ih povezuje i nadopunjuje je meditacija.
Svaka meditacija donosi dobrobit na zdravlje, svaka budi unutarnju svijest i mir stoga bi je trebalo promatrati kao univerzalni lijek.
Redovita praksa joge ojačava imunitet i razvija posebnu vrstu antitijela gama globulin, koja se razvijaju u krvnim stanicama i time ojačavaju obrambeni sustav podižući imunitet u borbi s vanjskim čimbenicima.
Joga je univerzalni lijek. Njenim se prakticiranjem uspješno rješavaju mnogi fiziološki i psihološki problemi. Postižu se pozitivna emocionalna iskustava i općenito bolje zdravlje. Možda joga ne može potpuno ozdraviti, možda ne može pomoći baš svima, možda ne može spasiti od najgoreg ishoda, ali sve to može ublažiti. Jogu treba prilagoditi pojedincu s obzirom
Iz seminarskog rada Graciele Bićanić na temu Dobrobiti Joge na zdravlje
Dobrobiti Joge na zdravlje
